Odredjivanje cene odevnog predmeta koristeci efektivan rad
Da bi
izračunali cenu koštanja nekog modela, moramo uzeti u obzir sve što ulazi u
njegovu izradu. „Stavićemo na papir“ cenu materijala i svog repromaterijala kao
i plate zaposlenih koji učestvuju u izradi datog artikla. Sem plata, koje čine
cenu izrade, svi ostali troškovi su manje – više fiksni i lako računljivi. Cena
rada je nešto što je promenjivo i što moramo sami da izračunamo.
U
tekstilnoj industriji svaka cena rada se odredjuje na osnovu vremena koje je
potrebno za izradu jednog odevnog predmeta.
Da
bismo što tačnije odredili vreme potrebno za izradu komada, a da dobijeni
rezultat kasnije možemo da koristimo kao referencu za masovnu proizvodnju,
potrebno je da u računicu uključimo:
Normu,
Efektivnost proizvodne linije i
Cenu rada po minutu.
#1. Cena rada po minutu
Cena rada po minutu =
mesečna plata / minuti rada (mesečno)
Ova
formula će nam dati rezultat koji predstavlja 100% efektivnog rada ili bolje
rečeno - idealne uslove. Kako u praksi ne postoji proizvodna linija koja je
100% efektivna, tako nam se i cena rada povećava kako efikasnost pada. Tako da
je ispravno računati:
#2 cena rada po minutu = ukupna mesečna zarada zaposlenih / ukupno vreme izrade (norma čas) (za dati model tog meseca)
Ove dve
formule na prvi pogled deluju isto ali nije tako. U prvoj formuli (#1)
koristimo ukuno radno vreme datog meseca dok u drugoj (#2) koristimo norma
časove utrošene samo na rad na datom modelu.
Primer:
Mesečna
plata radnika je 20000 din. (cifra je stavljena radi lakšeg računanja i ne
predstavlja realnu cenu rada propisanu zakonom), radno vreme je 8 sati dnevno,
26 dana mesečno (26 dana X 8 sati X 60 min. = 12480 min.)
Dobijamo da je:
cena rada po minutu = 20000/12480 = 1,60 din.
pri idealnim uslovima
odnosno sa 100% efektivnog rada.
Da bismo izračunali projektovanu (predvidjenu) cenu rada po
komadu koristićemo gore dobijene rezultate i pomnožićemo ih sa procentom
efektivnog rada:
Cena rada po komadu = (vreme izrade komada X cena minuta rada) X procenat efektivnog rada
Za ovu
formulu smo koristili cenu minuta rada iz jednačine #1. Ako bismo koristili
jednačinu #2 onda ne bismo delili sa procentom efektivnog rada i formula bi
bila:
Cena rada po komadu = vreme izrade komada X cena minuta rada
Primer:
Ako je vreme izrade komada
15minuta pri 50% efektivnog rada proizvodne linije onda dobijamo cenu izrade
komada:
(15 min. X 1,60 din.) X 50[%] = 12 din.
Očigledno
sa ovog primera je to da smanjenjem procenta efektivnog rada povećavamo cenu
izrade. U daljem računanju cene izrade nekog artikla dodaćemo i cenu krojenja.
Recimo da je vreme krojenja 2 minuta po komadu i to primenimo u dosadašnjim
formulama. Recimo da je efektivan rad ukrojačnici 50%:
Cena krojenja = (2 min. X 1,60 din.) X 50[%] = 1,60 din.
Prostim sabiranjem dobijamo
konačnu cenu izrade. Naravno, ako model treba obraditi (pranje, kamenovanje,...)
ili štampati, vezti,... sve to treba sabrati u cenu izrade.
12 din. + 1,60 din. = 13,60
din. je cena
izrade modela sa našeg primera.
Broj komada odevnih predmeta
koji dnevno izlazi sa proizvodne trake varira u odnosu na procenat efektivnog rada.
Bilo da je procenat veći ili manji, fabrika (firma) svakako u platu zaposlenih
uključuje neki fiksni deo koji ne zavisi od broja komada. Ako je radno vreme 8
sati dnevno, od tih 8 sati 30 minuta spada u pauzu, još 15 minuta ide na
fiziološke potrebe, pauzu za kafu ili čaj. Vreme odmora svakako se računa kao
vreme na radnom mestu ali se ne računa kao proizvodno vreme. Smanjenjem
procenta efektivnog rada firma plaća veći procenat nerada kako bi svaki
zaposleni mogao da primi propisanu platu. Više o ovome možete naći u drugim
temama na ovom sajtu.
Mali dodatak na osnovu komentara ispod: da bismo pomnožili sa 50% moramo koristiti matematičku formulu pri kojoj prvo množimo sa procentom a zatim delimo sa brojem sto. Primer:
(15 min. X 1,60 din.) X 50[%] =
= 24 X 50 / 100 =
= 1200 / 100 = 12
Nadam se da sam dao adekvatno objašnjenje i još jednom hvala čitaocu koji je ovo primetio.
(15 min. X 1,60 din.) X 50[%] =
= 24 X 50 / 100 =
= 1200 / 100 = 12
Nadam se da sam dao adekvatno objašnjenje i još jednom hvala čitaocu koji je ovo primetio.
Mislim da je formula i racunanje pogresno treba se deliti sa efikasnosti rada a vi mnozite tako dobijate manju cenu od realne .U tekstu ste pravilno napisali da sa povecanjem efikasnosti cena pada ali formula i racunanje daju obratni efekt
ОдговориИзбришиDobro ste to uočili. Čim se množi dobija se manji broj što nam daje manju cenu rada pri manjem efektivnom radu umesto obratno. Svaka čast. Čim budem pored računara promeniću to. Hvala Vam!
ИзбришиJeste ispravili tekst?
ИзбришиPoslednja rečenica u tekstu to i potvrđuje.
Избриши