Odredjivanje cene odevnog predmeta koristeci efektivan rad






                Da bi izračunali cenu koštanja nekog modela, moramo uzeti u obzir sve što ulazi u njegovu izradu. „Stavićemo na papir“ cenu materijala i svog repromaterijala kao i plate zaposlenih koji učestvuju u izradi datog artikla. Sem plata, koje čine cenu izrade, svi ostali troškovi su manje – više fiksni i lako računljivi. Cena rada je nešto što je promenjivo i što moramo sami da izračunamo.



                U tekstilnoj industriji svaka cena rada se odredjuje na osnovu vremena koje je potrebno za izradu jednog odevnog predmeta.



                Da bismo što tačnije odredili vreme potrebno za izradu komada, a da dobijeni rezultat kasnije možemo da koristimo kao referencu za masovnu proizvodnju, potrebno je da u računicu uključimo:



Normu,

Efektivnost proizvodne linije i

Cenu rada po minutu.



#1. Cena rada po minutu





Cena rada po minutu = mesečna plata / minuti rada (mesečno)



                Ova formula će nam dati rezultat koji predstavlja 100% efektivnog rada ili bolje rečeno - idealne uslove. Kako u praksi ne postoji proizvodna linija koja je 100% efektivna, tako nam se i cena rada povećava kako efikasnost pada. Tako da je ispravno računati:



#2 cena rada po minutu = ukupna mesečna zarada zaposlenih / ukupno vreme izrade (norma čas) (za dati model tog meseca)




                Ove dve formule na prvi pogled deluju isto ali nije tako. U prvoj formuli (#1) koristimo ukuno radno vreme datog meseca dok u drugoj (#2) koristimo norma časove utrošene samo na rad na datom modelu.



Primer:



                Mesečna plata radnika je 20000 din. (cifra je stavljena radi lakšeg računanja i ne predstavlja realnu cenu rada propisanu zakonom), radno vreme je 8 sati dnevno, 26 dana mesečno (26 dana X 8 sati X 60 min. = 12480 min.)



Dobijamo da je:



 cena rada po minutu = 20000/12480 = 1,60 din.


 pri idealnim uslovima odnosno sa 100% efektivnog rada.



Da bismo izračunali projektovanu (predvidjenu) cenu rada po komadu koristićemo gore dobijene rezultate i pomnožićemo ih sa procentom efektivnog rada:



Cena rada po komadu = (vreme izrade komada X cena minuta rada) X procenat efektivnog rada




                Za ovu formulu smo koristili cenu minuta rada iz jednačine #1. Ako bismo koristili jednačinu #2 onda ne bismo delili sa procentom efektivnog rada i formula bi bila:



Cena rada po komadu = vreme izrade komada X cena minuta rada




Primer:



                Ako je vreme izrade komada 15minuta pri 50% efektivnog rada proizvodne linije onda dobijamo cenu izrade komada:



(15 min. X 1,60 din.) X 50[%] = 12 din.



                Očigledno sa ovog primera je to da smanjenjem procenta efektivnog rada povećavamo cenu izrade. U daljem računanju cene izrade nekog artikla dodaćemo i cenu krojenja. Recimo da je vreme krojenja 2 minuta po komadu i to primenimo u dosadašnjim formulama. Recimo da je efektivan rad ukrojačnici 50%:



Cena krojenja = (2 min. X 1,60 din.) X 50[%] = 1,60 din.




                Prostim sabiranjem dobijamo konačnu cenu izrade. Naravno, ako model treba obraditi (pranje, kamenovanje,...) ili štampati, vezti,... sve to treba sabrati u cenu izrade.



12 din. + 1,60 din. = 13,60 din. je cena izrade modela sa našeg primera.



                Broj komada odevnih predmeta koji dnevno izlazi sa proizvodne trake varira u odnosu na procenat efektivnog rada. Bilo da je procenat veći ili manji, fabrika (firma) svakako u platu zaposlenih uključuje neki fiksni deo koji ne zavisi od broja komada. Ako je radno vreme 8 sati dnevno, od tih 8 sati 30 minuta spada u pauzu, još 15 minuta ide na fiziološke potrebe, pauzu za kafu ili čaj. Vreme odmora svakako se računa kao vreme na radnom mestu ali se ne računa kao proizvodno vreme. Smanjenjem procenta efektivnog rada firma plaća veći procenat nerada kako bi svaki zaposleni mogao da primi propisanu platu. Više o ovome možete naći u drugim temama na ovom sajtu.



                Mali dodatak na osnovu komentara ispod: da bismo pomnožili sa 50% moramo koristiti matematičku formulu pri kojoj prvo množimo sa procentom a zatim delimo sa brojem sto. Primer:

(15 min. X 1,60 din.) X 50[%] =
 = 24 X 50 / 100 =
= 1200 / 100 = 12 
Nadam se da sam dao adekvatno objašnjenje i još jednom hvala čitaocu koji je ovo primetio.



Коментари

  1. Saso Mirceski diipl.tekst.inz.30 март, 2018

    Mislim da je formula i racunanje pogresno treba se deliti sa efikasnosti rada a vi mnozite tako dobijate manju cenu od realne .U tekstu ste pravilno napisali da sa povecanjem efikasnosti cena pada ali formula i racunanje daju obratni efekt

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Dobro ste to uočili. Čim se množi dobija se manji broj što nam daje manju cenu rada pri manjem efektivnom radu umesto obratno. Svaka čast. Čim budem pored računara promeniću to. Hvala Vam!

      Избриши
    2. Jeste ispravili tekst?

      Избриши
    3. Анониман27 август, 2022

      Poslednja rečenica u tekstu to i potvrđuje.

      Избриши

Постави коментар

Популарни постови са овог блога

Kvarovi mašina za šivenje (i rešenja)

Kako izračunati (pretvoriti) metre u kilograme i obratno

Izrada šablona za krojenje